1 bilijun eura potreban za provedbu Direktive o obnovljivim izvorima energije

Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskoga parlamenta u Bruxellesu raspravljao je jučer o izmjeni Direktive o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora kao dijela „Zimskog energetskog paketa zakona“ o tržištu energijom i upravljanju kojeg predlaže Europska komisija. Taj paket zakona postavit će regulatorni okvir koji treba osigurati veću energetsku neovisnost Unije, postizanje ciljeva Pariškog porazuma, povećati sigurnost investitora i omogućiti jednake uvjete za sve tehnologije bez ugrožavanja klimatskih i energetskih ciljeva.

Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir izvjestiteljica je Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj u predmetu izmjene Direktive o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora dok je u Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane izvjestiteljica u sjeni.

Europska komisija predlaže izmjenu Direktive kako bi se postigla veća uporaba obnovljivih izvora električne energije, čišće grijanje i hlađenje, dekarbonizirani transport te bolja informiranost potrošača. Direktivom se postavlja zajednički obvezujući cilj na razini EU-a da udio energije iz obnovljivih izvora u potrošnji do 2030. dosegne najmanje 27 % za što je potrebno uložiti više od 1 bilijun EUR-a, od čega za energiju iz obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije potrebno je uložiti 254 milijarde EUR. Države članice mogu podupirati energiju iz obnovljivih izvora, podložno pravilima o državnim potporama.

Marijana Petir se u svom izvješću fokusira na teme koje su važne za europsku poljoprivredu i koje imaju utjecaj na poljoprivrednike, poljoprivrednu proizvodnju i ruralne krajeve s posebnim naglaskom na uštede u emisijama stakleničkih plinova, uporabu biomase te kriterije održivosti za biogoriva i biomasu. Petir je danas na Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj dobila široku podršku svojih kolega za prijedlog koji je izložila.

S obzirom na to da cestovni promet doprinosi s 20% ukupnim emisijama stakleničkih plinova, Petir smatra kako je potrebno odrediti sektorski cilj korištenja obnovljive energije u cestovnom i željezničkom prometu na europskoj razini s udjelom biogoriva od najmanje 15% dok Komisija u svom prijedlogu nije zadala cilj za sektor prometa. Također, Petir je stava da razinu proizvodnje konvencionalnih biogoriva treba zadržati na 7% konačne bruto potrošnje energije u sektoru prometa na europskoj razini, a ne snižavati na 3,8 % do 2030. godine kako to predlaže Komisija. U ostvarivanju toga cilja zastupnica Petir predlaže da se državama članicama dopusti da taj udio doprinosa u sektoru prometa određuju samostalno u okviru integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova.

„Sadašnja proizvodnja biogoriva prve generacije dobro je integrirana u poljoprivredu EU. Ona istovremeno nije samo proizvodnja biogoriva već je i proizvodnja hrane za životinje bogate proteinima te stoga može biti alternativa uvozu GMO soje iz Amerike koju EU nažalost uvozi jer je deficitarna s proteinima“, naglasila je Petir. Prema podacima Eurostata  manje od 1% poljoprivrednog zemljišta u EU koristi se za proizvodnju bioetanola, dok se oko 2% poljoprivrednog zemljišta koristi za proizvodnju biodizela stoga ta proizvodnja niti na koji način ne ugrožava proizvodnju hrane u EU.

Primjerice, prema podacima Europske udruge proizvođača bioetanola proizvodnja bioetanola EU kao svoj nusproizvod proizvodi 5 milijuna tona proteinima bogate hrane za životinje koja sadrži oko 1,4 milijuna tona suhog proteina. Ta količina danas može zamijeniti više od 3,2 milijuna tona uvezene GMO hrane od soje te štedi približno 4 milijuna tona soje koja bi se treba proizvesti na 1.5 milijuna hektara poljoprivrednoga tla u Europi.

Kao i u slučaju bioetanola, zbog proizvodnje proteinima bogate hrane koja nastaje kao nusprodukt proizvodnje biodizela smanjen je uvoz hrane proizvedene od uljarica za 10%. Tako se danas od 16 milijuna tona uljane repice proizvodi oko 10 milijuna tona proteinske hrane za životinje.

Europa danas uvozi oko 70% svojih potreba za proteinima u hrani za životinje i poznato je da se Petir protivi uvozu GMO soje te sjetvi GMO sjemena pa i u pokusne svrhe. Vodila je aktivnosti u Hrvatskoj koje su rezultirale proglašenjem svih županija slobodnima od GMO-a, a na europskoj razini pokrenula je i inicijativu da se Alpe-Adria regija proglasi GMO-free i za to je dobila podršku svojih hrvatskih, mađarskih, austrijskih, slovenskih i talijanskih kolega. Ona smatra da EU treba vlastitim kapacitetima osigurati proteine za ishranu životinja, a ne uvoziti GMO hranu što je sada slučaj.

Marijana Petir navodi da je potrebno potaknuti razvoj naprednih biogoriva, a zalaže se da to bude i ambicioznije od prijedloga Komisije koja predlaže 6,8 % do 2030. godine, „no to je moguće samo ako postoji sigurnost investitora u povrat njihove investicije“. Ona upozorava da je s posebnom pažnjom potrebno razmotriti prijedlog Komisije vezano uz uštede emisija stakleničkih plinova, biogoriva, tekućih biogoriva i biomase te utvrditi hoće li predloženi kriteriji ušteda stakleničkih plinova zaista i doprinijeti cilju Unije od 27% udjelu obnovljive energije u bruto potrošnji.

Kad je u pitanje šumsko gospodarstvo, Marijana Petir predlaže da se kriteriji održivosti za biomasu promijene na način da se održivo gospodarenje šumama ocjenjuje u odnosu na dobavno područje biomase, a ne u odnosu na šumoposjednika. „Time se štiti načelo supsidijarnosti i proporcionalnosti budući da šumarstvo nije u nadležnosti EU. Nije pravno prihvatljivo da EU traži od pojedinačnih vlasnika šuma da daju informacije vezane uz upravljanje šumama u njihovom vlasništvu“, smatra Petir.

Ona je također u svom mišljenju navela kako „nije prikladno i logično zahtijevati takve informacije od vlasnika šuma samo za jednu specifičnu uporabu drveta (energetsku), znajući da se šumama ne upravlja isključivo u energetske svrhe već prije svega za dobavu vrijedne i obnovljive sirovine za mnoga druga područja gospodarstva“. Upozorila je kako bi takav prijedlog posljedično mogao stvoriti neopravdano administrativno i pravno opterećenje za veliki broj vlasnika šuma. „Umjesto toga, pristup EU trebao bi se temeljiti na već postojećim propisima i inicijativama država članica“, naglasila je Petir.