Sisačko-moslavački župan Ivo Žinić sa suradnicima je danas posjetio tvrtku Drvni centar Glina.S njezinim radom i daljnjim planovima upoznao ih je direktor tvrtke Elmor Baraković.
Ovu tvrtku u Glini je u siječnju 2006. godine osnovala obitelj Pašić kao dio svoje Sherif grupe sa sjedištem u Zagrebu.Sherif grupa inače je najveći kupac drva Hrvatskih šuma i najveći proizvođač i izvoznik drvene građe u Hrvatskoj.Pogon koji je pokrenut u Glini bavi se proizvodnjom svih sortimenata primarne prerade drva,a prema posebnim narudžbama proizvodi i svježu te suhu rezanu građu,hoblanu građu, elemente za proizvodnju ploča, parketa, namještaja, seljačkog poda, dovratke i biomasu od drvnih ostataka.
Većinu, gotovo 99% svojih proizvoda izvoze.Orijentirani su najviše na velika tržišta poput Europske Unije, Kine, Egipta, Vijetnama…
U ovom trenutku,Drvni centar u Glini ima 230 zaposlenih i 120 milijuna kuna prometa godišnje. Ukupni godišnji promet Sherif grupe doseže 380 milijuna kuna. Daljnja ulaganja u Glini planiraju usmjeriti u finalizaciju proizvoda – proizvodnju stolica, stolova (gdje planiraju zaposliti veći broj žena) te ulaganja u energetiku.
Tvrtka ima velike potrebe za strujom,a zbog sušionica drveta i za toplinskom energijom.Kako im u procesu proizvodnje ostaju velike količine drvnog otpada i drvne sječke – u tvrtki su prije nekoliko godina „zbrojili dva i dva“ te odlučili izgraditi vlastitu bioelektranu – toplanu.
S tim ciljem, 2009. godine u sklopu Sherif grupe, kao dio Drvnog centra Glina, osnovano je i poduzeće “BE-TO Glina” d.o.o., koje je smješteno na lokaciji stare glinske pamučne industrije, na površini od 24.000 m2 od čega je 5.000 m2 zatvorenog prostora.
Na tom prostoru već je sagrađeno prvo kogeneracijsko postrojenje za istovremenu proizvodnju električne i korisne toplinske energije koje će u jedinstvenom procesu davati 1,25 MW struje i 4,5 MW topline.Elektrana vrijedna 40 milijuna kuna spremna je za rad,konzervirana i samo još čeka određene suglasnosti HEP-a za spajanje na mrežu.
Tvrka „BE-TO“ planira u Glini graditi još jednu, veću bioelektranu koja će davati 4,6MW struje i 12 MW topline i u koju planiraju uložiti oko 120 milijuna kuna.U tijeku je ishođenje građevinske dozvole, a Elmor Baraković ističe kako će i u njoj, kao i u prvoj, manjoj elektrani, sve biti isključivo hrvatski proizvod, bez ijednog uvezenog dijela.
„Sve planiramo ugovoriti s hrvatskim firmama, jer mislimo da imaju snage, a nama je uz izgradnju postrojenja važno i njegovo daljnje održavanje.Imamo mi pameti, bitno je samo povezati poduzeća.Mi idemo upravo u tom smjeru.Mislim da smo svim tim firmama – izvođačima radova, kao najveća i najlikvidnija firma u drvnoj industriji dali dobru referencu da i drugdje dobiju poslove i prodaju svoju opremu“
Dio toplinske energije iz ovih bioelektrana-toplana na drvni otpad i drvnu sječku, koristit će se u sušionicama samog Drvnog centra, dok će se električna energija prodavati HEP-u. Planovi sežu i dalje.Naime, toplinska energija mogla bi se iskoristiti i za grijanje grada.Za početak potpisan je ugovor s Kaznionicom u Glini o opskrbi toplinskom energijom na 12 godina.U sljedećoj fazi,nadaju se kako će im se pridružiti i drugi veći potrošači poput Doma zdravlja,osnovne i srednje škole,vrtića te gradskih i županijskih ustanova.
Uskoro počinje i izgradnja prva dva kilometra toplovoda što je investicija „teška“ oko 15 milijuna kuna.
„Kako Grad nije imao snage sam izgraditi infrastrukturu, mi smo se u posao upustili sami.Za početak smo morali ishoditi stotinjak prava služnosti za tu trasu.To je veliki napor i tri godine smo trebali samo da bi došli do građevinske dozvole.U daljnjoj fazi, na te bi se trase vanjskog toplovoda mogli spojiti i zainteresirani građani kojima bi bila ponuđena 15% jeftinija cijena od tržišne.Kasnije,kada se nakon pet godina otplati toplovod, čiju izgradnju sami investiramo,cijena bi krajnjim korisnicima mogla biti još niža“, kaže Baraković.Dodaje kako povrat ovog ulaganja očekuju kroz sedam godina.
„Zahvaljujući bioelektrani, Glina i okolno područje Banovine uskoro bi mogli postati energetski neovisni.Budući toplinski sustav imat će ne samo energetsko, već i ekološko značenje za Glinu.Apsolutno dajem potporu ovom projektu i kao župan i kao stanovnik Gline.Mi možemo pomoći tako da ubrzamo određene procese, poput izdavanja građevinskih dozvola“, rekao je prilikom posjeta Drvnom centru Glina župan Ivo Žinić.
Dodao je kako ga raduje i što u Drvnom centru kreće finalizacija proizvoda što će značiti i nova radna mjesta.Napomenuo je i kako bi školstvo trebalo transformirati u smislu da više prati potrebe tržišta rada.
„U Srednjoj školi Glina trebao bi se obrazovati bar jedan razred šumara i jedan razred drvoprerađivača, jer oni će biti potrebni Drvnom centru Glina“, rekao je Žinić te skrenuo pozornost i na još uvijek prisutan problem mina na ovom području.
„Želimo da županija bude slobodna od mina,a samim tim bit će osigurana i određena sirovina.Dobar dio naših šuma još uvjek je zagađen minama. Njihovim razminiranjem dobit ćemo sirovinu za Drvni centar, ali i druge drvoprerađivače“, rekao je župan Ivo Žinić tijekom posjeta Drvnom centru Glina.
