Nešto više od dvije godine koliko udruga postoji, članovi Udruge proizvođačka organizacija škrlet udruženim snagama rade na povećanju vidljivosti i prepoznatljivosti autohtone sorte vina te brendiranju njegove postojbine Moslavine kao vinske i turističke destinacije.
Potaknuti upravo tim ciljem, organizirali su i znanstveno-stručni skup “Škrlet – standardizacija i brendiranje” koji je uz pokroviteljstvo Sisačko-moslavačke županije održan u Repušničkoj kleti.
Više o samom udruženju tom je prigodom ispričao dopredsjednik Janko Kezele.
Taj projekt brendiranja zapravo je nastavak projekta koji je započela udruga “Moslavačke vinske ceste” prije gotovo 10 godina.
Kao svojevrsni domaćin, dobrodošlicu u središte Moslavine, na područje Grada Kutine, okupljenima je zaželjela zamjenica gradonačelnika Sonja Repić.
Zrinka Bulić, pomoćnica ministra uprave, istaknula je kako joj je čast prisustvovati na ovako važnom stručnom skupu, jer naime, Moslavina je njen rodni kraj.
Josip Kraljičković, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagrebačke županije, u ime župana Stjepana Kožića i svoje osobno, članovima udruženja čestitao je na dosadašnjim rezultatima.
“Ova priča traje već 18 godina!” istaknuo je zamjenik sisačko-moslavačkog župana Roman Rosavec.
Vezano uz ovu temu Sisačko-moslavačka županija planira realizirati i još jedan hvale vrijedan projekt.
Nakon pozdravnih riječi uslijedilo je stručno izlaganje prof.dr.sc.Damira Kovačića s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji je istaknuo kako sam pojam “brendiranje” osim procesa stvaranja brenda, zapravo obuhvaća i njegovo održavanje, okupljeni vinari te predstavnici lokalnih i regionalnih samouprava mogli su čuti i o stanju na tržištu, te trenutnoj fazi u kojoj se nalazi projekt brendiranja.
U drugom dijelu, enolog Krešimir Hren, osim što se osvrnuo na tehnologiju proizvodnje škrleta, naglasio je i neposrednu promociju te povezanost pojmova “škrlet” i “Moslavina”, zaključivši kako ovaj projekt ima dobar temelj za svijetlu budućnost.
Na samom kraju, sudionici stručnog skupa mogli su kušati vino sorte škrlet sedam moslavačkih proizvođača – Florijanović, Ilovčak, Jaram, Kezele, Mikša, Trdenić i Voštinić-Klasić.
Možemo zaključiti kako jedino udruženim snagama vinara te predstavnika lokalne i regionalne uprave može se doprinijeti tome da Moslavina i škrlet postanu široko prepoznatljivi, a ovo udruženje koje okuplja vinare dobar je primjer prijelaza generacija u krugovima moslavačkih proizvođača vina. Mladi vinari su, naime, stasali te polako zamjenjuju roditelje koji su uspjeli revitalizirati tu autohtonu moslavačku sortu, ulažući pritom svu svoju strast, znanje i kreaciju kako bi škrlet dospio na vinske karte hrvatskog turizma.
Dobri poznavatelji vina ističu kako škrlet to zaslužuje jer je, kako kažu, “iskreno vino’” koje na prvo kušanje nudi svoju prirodnost i originalnost.
