U sedam gradova i 12 općina Sisačko-moslavačke županije na ukupno 344 biračka mjesta, ove nedjelje, 26. svibnja biramo na mandat od pet godina hrvatske zastupnike u Europskom parlamentu.
U Hrvatskoj je jutros u 7 sati otvoreno ukupno 6 360 biračkih mjesta u 128 gradova i 428 općina. Državljani Hrvatske glasuju i u inozemstvu na 115 biračkih mjesta otvorenih u 46 država. Otvoreno je i 70 posebnih biračkih mjesta. Sveukupno je to 6 545 biračkih mjesta.
Na povećem izbornom listiću birači će pronaći čak 33 stranačke, koalicijske i nezavisne liste na kojima se nalaze imena čak 396 kandidata za mandat euro parlamentarca. Na ovim izborima, trećima za Europski parlament u našoj zemlji, izabrat će se dvanaest zastupnika, iako će jedan od njih, onaj s najmanjim brojem glasova, mandat u Bruxellesu i Strasbourgu aktivirati tek nakon Brexita, odnosno izlaska Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije.
Od 396 kandidata, 162 su žene, prosječna starost kandidata je 48 godina, 17 je kandidata mlađih od 30 godina, a 13 je kandidatkinja mlađe od 30 godina.
Izbori za Europski parlament slobodni su i izravni izbori na kojima građani EU-a glasaju tajno. Međutim, načelo demokracije da svi glasovi jednako vrijede, ovdje se ne primjenjuje. Primjerice, svaki od postojećih 96 njemačkih zastupnika Europskog parlamenta predstavlja oko 860 tisuća Nijemaca. Svaki od šest zastupnika s Malte zastupa svega 80 tisuća Maltežana. No, glasovi zastupnika imaju jednaku važnost kada je riječ o donošenju odluka u parlamentu, neovisno o broju ljudi koje zastupaju. Ova uredba sadržana je u Ugovorima Europske unije.
U pet europskih zemalja glasači su obavezni sudjelovati na izborima za Europski parlament – Belgiji, Bugarskoj, Cipru, Grčkoj i Luksemburgu. To se odnosi i na građane drugih članica EU-a koji žive i imaju pravo glasa u tim zemljama.
Od prvih izbora za Europski parlament 1979, broj aktivnih nacionalnih političkih stranaka porastao je s 57 na trenutnih 212. Uzrok tomu je povećanje broja članica EU-a s devet na 28. Međutim, broj političkih grupa u parlamentu ostao je uglavnom stabilan. Nakon posljednjih izbora, povećao se sa sedam na osam.
Zastupnik Europskog parlamenta prije oporezivanja zarađuje 8.757 eura mjesečno (gotovo 65 tisuća kuna). Uz to, dobivaju naknadu od 4.513 eura (oko 33 i pol tisuće kuna) za pokrivanje općih troškova, kao i dnevnicu od 320 eura (oko 2.400 kuna) za prisustvovanje sastancima. Osnovna plaća zastupnika temelji se na plaći suca Europskog suda.
U siječnju 2018. za Europski parlament i političke grupe sveukupno je radilo 7.698 ljudi. Više od pola su žene (55 posto). Većina zaposlenika radi u zgradi parlamenta u Bruxellesu (4.903), te Luksemburgu (2.251). U glavnom sjedištu parlamenta, u francuskom gradu Strasbourgu, zaposlene su samo 292 osobe.
Građani s najmanje povjerenja u EU nisu Mađari ili Poljaci, kako bi možda mnogi pretpostavili, već građani nacija koje su utemeljile EU – Francuske i Italije. U tim je zemljama u istraživanju Eurobarometra iz 2018. samo svaka treća osoba rekla da “vjeruje” Europskoj uniji. Situacija je slična i u Češkoj i Britaniji, koja se priprema za izlazak iz EU-a. Najmanje povjerenja imaju građani Grčke, zemlje koja je snažno pogođena europskom gospodarskom i migracijskom krizom. Ondje samo svaka četvrta osoba vjeruje u EU. Najviše povjerenja u Uniju imaju Litavci, Danci i Šveđani, njih po dvije trećine.
Imigracije se doživljavanju najvećim problemom Unije u gotovo svim njezinim članicama, navodi se u istraživanju Eurobarometra. Postoje samo dvije iznimke: Švedska, gdje su klimatske promjene glavni problem, dok je u Portugalu najveći problem terorizam. Međutim, građani obiju zemalja imigracije smatraju drugim najvažnijim problemom u Europskoj uniji.
