Budimo povezani

Hej, tražiš nešto?

Ostalo

Baština moslavačkog kraja i šireg zavičaja

Galerija Muzeja Moslavine, 7. studenog u 18:00 sati

Galerija Muzeja Moslavine, 7. studenog u 18:00 sati

U Galeriji Muzeja Moslavine Kutina, a povodom Dana grada Kutine bit će upriličena etnografska izložba pod nazivom Čuvari baštine /muzeji, zbirke KUD-ova i pojedinci/, koja brojnim originalnim predmetima, lutkama u tradicijskom ruhu, 4 roll-upa, 18 panoa slikom i riječju prezentira vrijednu ostavštinu moslavačkog kraja i šireg zavičaja.

Materijalna i duhovna kultura Moslavine, u etnografskom pogledu, nije se do početka XIX. stoljeća znatno izmijenila u odnosu na prijašnja razdoblja. Promjene nastaju tek u drugoj polovici XIX. i početkom XX. stoljeća kada dolazi do raspadanja hrvatskih kućnih zadruga. Tradicijska se baština tada postepeno, a poslije Drugoga svjetskog rata ubrzano, mijenja ili potpuno nestaje i zato ju je bilo potrebno zaštititi, spasiti i valorizirati.

U Kutini je 1960. godine otvoren Muzej Moslavine Kutina, a vrijedni pojedinci, zaljubljenici u baštinu kao i kulturno-umjetnička društva u svojim prostorima imaju zbirke vezane za svoj kraj te tako čuvaju materijalnu baštinu od propasti, a objavljivanjem pjesmarica s notnim zapisima pjesama i kola te nosačima zvuka čuva se i glazbena baština šireg zavičaja.

 

1.Mladenkina kruna

 

Muzej se smjestio u središtu Kutine u bivšem ladanjskom dvorcu grofova Erdödy sagrađenom sredinom 18. stoljeća. Barokna je to pravokutna kurija s malim trijemom iznad ulaza na istočnom pročelju. Izvorni barokni izgled zgrade izmijenjen je prilikom historicističke obnove 1895. godine, zabilježene na zabatu, kada je kurija dobila izgled koji je neznatno izmijenjen do danas. Kao zavičajni muzej osnovan je 15.3.1960. godine s arhivom i povijesnom zbirkom, da bi u kasnijem periodu proširio svoju djelatnost na arheologiju i etnologiju 1963., a 1972. otvara se galerijski odjel. Danas ukupnost muzejskih predmeta iznosi preko 8000 predmeta.

Stručna se djelatnost Muzeja i danas odvija u četiri odjela: arheološki, etnografski, galerijski i kulturno-povijesni. Od prvih znanstvenih i istraživačkih radova godine 1962. te prve stalne postave u potkrovlju južnog krila Muzeja godine 1963. etnolozi Muzeja Moslavine sudjelovali su na brojnim terenskim i arhivskim istraživanjima, sakupili preko 3000 predmeta, a rezultate predstavili na etno izložbama, predavanjima, u katalozima, brošurama, priručnicima i filmovima.

 

Etno zbirke, čardaci ili tremovi za stanovanje

Osim Muzeja Moslavine Kutina, Muzeja Ivanić Grada, Interpretacijskog centra baštine Banovine u Petrinji, mnoge osnovne škole i društveni domovi u kojima plešu i pjevaju članovi pojedinih kulturno umjetničkih društava u svojim prostorima baštine stare predmete iz prošlosti, a Muzej Moslavine Kutina je imao krajem 20. stoljeća i nekoliko zavičajnih zbirki i to: u  Voloderskoj kleti u Voloderu, Malom Pašijanu, Kajgani, Garešnici, Husainu, Družinskojhiži u Hotelu Kutina. Stručni djelatnici, muzealci iz MMK također su davali i stručne savjete za uređenje i održavanje drugih zbirki koje nisu bile u njegovom vlasništvu kao što su: Etnografska ostavština Zorke Sever u Popovači, Etno zbirka u Kajgani, Slovačka etno kuća u Lipovljanima, Donjoj Gračenici, Križu. Ipak, najznačajnije su muzejske zbirke bile u Garešnici i Malom Pašijanu. One su sadržavale povijesne, arheološke i etnografske karakteristike moslavačkog kraja.

Danas osim etnografskog stalnog postava, Muzej Moslavine Kutina brine i o Etno kući u Crkvenoj ulici u Kutini. To je jedan od objekata koji čini cjelinu od pet okućnica, nanizanih pravilno uz cestu. Trijem u kojem je bila smještena Turistička zajednica grada Kutine prenamijenjen je u Etno kuću.Na katu objekta je uređena družinskahiža s replikama namještaja izrađenog po muzejskim uzorima i građom iz etnografskog fundusa Muzeja Moslavine, dok su u prizemlju promovirani holografski filmovi koji govore o: tradicijskoj arhitekturi, narodnim nošnjama, prvom spomenu imena Kutine, glazbenoj ostavštini, pripremanju kruha, starim razglednicama Kutine.

Na brojnim priredbama tradicijskog izričaja kao što su Đakovački vezovi, Lidas u Pleternici, Mladost i ljepota Slavonije u Starim Mikanovcima, Izbor baje u Koški, Izbor snehe (snahe), beračice i djevojke u Voloderu, Beravcima, Ivanić Gradu, Sunji, Đakovu, Novoj Kapeli, Novoj Gradišci, Revija nošnji i izbor  najljepše Hrvatice u narodnoj nošnji u Slavonskom Brodu, i drugdje, pokazuje se  dobro očuvano te za tu prigodu pomno odabrano tradicijsko ruho, naslijeđeno od baka i djedova.

Nositelji folklornog kostima ponosno se vladaju u njima, znalački do detalja  objašnjavaju nazive pojedinih dijelova, tehnike izrade tkanja i vezenja, značenje i simbole boja i ornamenata, posebnost oglavlja, prigode u kojima se oblače, te vrijednost  ukrasa i nakita.

 

2. Narodne nošnje čazmanskog kraja

 

Za unapređivanjem i širenjem pučke kulture značajnu ulogu  osobito u prvoj polovici dvadesetog stoljeća odigrale su Seljačke sloge koje su priređivale smotre u kojima su nastupala poznata hrvatska seljačka pjevačka društva, a kasnije samo ogranci Seljačke sloge.

Oni su na tim nastupima izvodili u prvom redu starinske hrvatske narodne popijevke i to onako kako ih je narod dotičnog sela, mjesta, kraja od davnine preuzeo u baštinu od svojih predaka, bez obrade, bez zborovođe, onako spontano iz duše, tj. kako ih pjeva u danim životnim prilikama kao pjesmu i iskrenu manifestaciju svoga duševnog proživljavanja, kako ih pjeva za sebe i za svoje, zbog sebe i svojih, dok u isti mah nastupa i kao izvođač i kao uživalac trajnih vrijednosti. Danas se ta vrijedna glazbena građa čuva na nosačima zvuka u pjesmaricama, video i DVE-ima.

6. Voloderci na izboru u Ivanić Gradu

 

Za potrebe snimanja etnografskih i drugih dokumentarnih filmova, razna predavanja,  prezentacije u Muzeju Moslavine, gradu Kutina, na Školama folklora, Seminaru panonske zone u Vinkovcima i drugim predstavljanjima tradicijskog blaga Moslavine, Hrvatske Posavine, Bilogore i Banovine brojni demonstratori predstavljaju svoju ostavštinu naslijeđenu naraštajima.

 

Organizator: Muzej Moslavine Kutina

Mjesto: Galerija Muzeja Moslavine, Trg kralja Tomislava 13, Kutina

Vrijeme: 7. studenog 2019. u 18,00 sati

Izložba ostaje otvorena do 8.prosinca 2019.

Tema: Baštinari moslavačkog kraja i šireg zavičaja

Autorica izložbe i kataloga: Slavica Moslavac, etnologinja, muzejska savjetnica i voditeljica Etnografskog odjela MMK

Program otvorenja: revija tradicijskog ruha i PS Rusalke iz Kutine i VS Kreketuše iz Vinkovaca


 

 

Više vijesti

Copyright © 2024 RSMinfo.hr Sva prava pridržana.