Ovog je tjedna na Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta predstavljena Studija o razmjerima nezakonitog prisvajanja obradivih površina u EU. Fenomen koncentracije poljoprivrednog zemljišta u rukama malog broja vlasnika te kupovine zemljišta od strane investicijskih, mirovinskih i drugih fondova, kao i banaka vrlo je izražen u istočnom dijelu Europe.
Komunistički režim istočnim je državama prouzročio zaustavljanje napretka poljoprivredne proizvodnje od najmanje pedesetak godina, ali jednako tako i ukupno zaostajanje gospodarstva tih zemalja što danas rezultira značajno manjim prihodima stanovnika tih država članica te njihovoj ekonomskoj moći. Posebno je ovim efektima bio izložen poljoprivredni sektor koji je nakon reformi, kroz mnoge sumnjive postupke privatizacije državnog zemljišta rezultirao stanjem u kojem je počela utrka za zemlju poput one koju možemo gledati u „westernima“.
Iako naši poljoprivrednici ove trendove godinama osjećaju i na vlastitoj koži, podaci iz studije pokazuju da se donedavno smatralo kako je to pojava koja se samo događa u zemljama Južne Amerike i Afrike, međutim ova je studija zabrinjavajuća obilježja takvog postupanja zabilježila unutar Europske unije. Posebnu je pažnju privukla kupnja 166.359 hektara poljoprivrednog zemljišta od ožujka ove godine. Također, studija provedena u 13 država članica pokazala je kako je izvan službenih evidencija prepoznato nepoštivanje zakona putem „džepnih ugovora“ te od „nepoznatih kupaca“ financiranih stranim kapitalom, pogotovo u Mađarskoj i Poljskoj. Navedeno je napravljeno unatoč zabrani prodaje poljoprivredne zemlje unutar prijelaznog razdoblja. Takve se pojave mogu očekivati i u Hrvatskoj kada istekne prijelazno razdoblje do 2018. godine, ako Vlada do tada ne podjeli svu zemlju tajkunima, kao što je nedavno i započela raditi.
Pokazatelji govore kako je 50% poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu samo 3% poljoprivrednih kompanija, dok 84% malih obiteljskih gospodarstava u vlasništvu ima samo 14,5% poljoprivrednog zemljišta. Navedeni podaci ukazuju na veliku i zabrinjavajuću pukotinu koja uništava europski sustav poljoprivredne proizvodnje baziran na obiteljskim gospodarstvima i njezin cilj očuvanja strukturno diversificirane i multifunkcionalne poljoprivrede, te istovremeno snažno doprinosi uništavanju europske suverenosti u proizvodnji hrane.
Posebna je zabrinutost iskazana zbog sve veće prisutnosti investicijskih fondova s Bliskog istoka i Sredozemlja koji kupuju velike količine poljoprivrednog zemljišta u Rumunjskoj i Bugarskoj. U mnogim od sličnih situacija prepoznaje se i uloga nacionalnih Vlada koje ili propuštaju poduzeti odgovarajuće mjere ili u dogovoru s investitorima omogućavaju koncentraciju poljoprivrednog zemljišta u rukama malog broja vlasnika. Stručnjaci koji su prezentirali studiju su zaključili kako se poljoprivreda i raspolaganje poljoprivrednim zemljištem ne smije promatrati samo s pozicije konkurentnosti i gospodarstva, već se u promišljanju gospodarenja poljoprivrednim zemljištem moraju uzeti u obzir socijalni, kulturni i povijesni aspekti.
U raspravi koja je uslijedila, hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir istaknula je kako se upravo u politikama nacionalnih vlada mora naći rješenje za ovu problematiku jer one donose Zakon o gospodarenju poljoprivrednim zemljištem za svoj državni teritorij. Međutim, istaknula je Petir „neke vlade namjerno onemogućuju dodjelu državnog poljoprivrednog zemljišta obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima te aktivno provode politike koje idu na ruku velikima.“
Marijana Petir je navela apsurdne primjere koji se događaju u Hrvatskoj i koji svjedoče da Vlada pogoduje tajkunima koji manevrima osnivanja tvrtki kćeri na jednoj tvrtki imaju zemlju a na drugoj stoku, pa ispada da su najbogatiji poduzetnici u Hrvatskoj ustvari stočari bezzemljaši kojima je Vlada bez natječaja dodijelila poljoprivredno zemljište. Takvo postupanje koje je u suprotnosti sa zdravom pameću lokalne je poljoprivrednike dovelo na prosjački štap jer ne mogu doći u posjed zemljišta kao osnovnog resursa za poljoprivrednu proizvodnju. Petir je pozvala EU da se odredi kakav koncept poljoprivrede podržava zalažući se da to budu obiteljska poljoprivredna gospodarstva jer čuvaju prostor, okoliš i biološku raznolikost te proizvode hranu.
You must be logged in to post a comment Login