Ostalo

4. kolovoza 1995. u 5 sati ujutro započela je Oluja, najpoznatija i najveća operacija hrvatske vojske

Operacijom je u hrvatski ustavno-pravni poredak vraćen teritorij od 10.400 četvornih kilometara ili 18,4 posto ukupne površine Hrvatske

Operacijom je u hrvatski ustavno-pravni poredak vraćen teritorij od 10.400 četvornih kilometara ili 18,4 posto ukupne površine Hrvatske

Vojno-redarstvena akcija Oluja započela je 4. kolovoza 1995. godine, a u njoj su Hrvatska vojska i policija oslobodile okupirana područja pod nadzorom pobunjenih Srba, na kojima je bila uspostavljena paradržava Republika Srpska Krajina. Operacijom je u hrvatski ustavno-pravni poredak vraćen cijeli okupirani teritorij osim istočne Slavonije, odnosno 10.400 četvornih kilometara ili 18,4 posto ukupne površine Hrvatske.

Pripreme za opsežnu akciju bile su Operacija Maslenica i Medački džep, te Zima ’94., Skok-1, Bljesak, Skok-2, Ljeto ’95. i još neke manjeg intenziteta. Mirovne snage UN-a koje su bile razmještene uz bojišnicu (UNCRO) unaprijed su obaviještene o početku operacije. Oluja je počela u 5 sati ujutro, kada je najveći dio Hrvatske vojske zajedno s policijskim specijalcima krenuo u napad na bojišnici od Jasenovca na istoku do Bosanskog Grahova na jugu. Prije samog napada, Hrvatsko ratno zrakoplovstvo je napalo neprijateljske centre veze i zapovjedna mjesta (Jelavac, Petrova gora, Banski Grabovac i Bunić). Istovremeno se topovima i raketama tuklo po prednjoj crti i dubini srpskih snaga.

Operacije su se odvijale u četiri sektora: Banovina, Kordun, Lika i Dalmacija, a u njima je sudjelovalo između 150 i 200 tisuća hrvatskih vojnika od kojih oko 50 tisuća pripadnika redovne vojske. Vojska RSK brojala je oko 40 tisuća vojnika na zapadnom i 20 tisuća vojnika na istočnom bojištu no ovi drugi se nisu borili. Treba istaknuti da je prvi dan Oluje za Hrvatsku vojsku bio najkrvaviji dan čitavog Domovinskog rata. Toga dana u žestokim borbama za probijanje prvih srpskih linija život je izgubio 121 hrvatski vojnik.

Ukupni hrvatski vojni gubitci bili su 174 poginulih, 1.100 ranjenih vojnika, 3 zarobljena, 15 nestalih. Nepovratni gubici Srpske vojske Krajine bili su znatno veći od hrvatskih. Po hrvatskim podacima, do 21. kolovoza 1995. asanirano je i uredno sahranjeno 560 poginulih pripadnika SVK. Nakon većinom uspješnih prvotnih proboja kroz srpske linije obrane vojska i političke strukture RSK počele su ubrzano povlačenje kupujući vrijeme pregovorima o predaji. Srpska strana znala je da se na njih sprema veliki napad koji su očekivali u srpnju te su od tada bili u stanju najviše uzbune, a razrađeni su i planovi masovne evakuacije vojne opreme, vojnika i civila. Taj egzodus odobrili su i pokrenuli general Mile Mrkšić i predsjednik RSK Mile Martić te ga kasnije uz preuveličavanje pokušali prikazati kao ciljano protjerivanje srpskog stanovništva s područja tzv. Krajine.

Operacija Oluja je najpoznatija i najveća operacija Hrvatske vojske i jedan od simbola Domovinskog rata. Iako njome nije oslobođena cijela zemlja, Oluja se računa kao kraj rata u Hrvatskoj, dok je u BiH odigrala ključnu ulogu oslobađanjem bihaćkog džepa. Njome se promijenio strateški odnos snaga u cijeloj regiji, ali vjerojatno najvažniji rezultat je poraz koncepta Velike Srbije na tlu Hrvatske i stvaranje uvjeta za svršetak rata u BiH.


 

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Otkaži odgovor

Više vijesti

Copyright © 2024 RSMinfo.hr Sva prava pridržana.

Exit mobile version