Božićni blagdani traju od Badnjaka do Sveta tri kralja, opće je mišljenje. U dijelu naroda čak i danas postoji vjerovanje da božićno vrijeme završava 2. veljače, sa Svijećnicom. Narodni običaji, od kojih mnogi nisu preživjeli moderna vremena, pokazuju da vjernici koji Božić slave po gregorijanskom kalendaru 06. Siječnja završavaju ciklus božićnih običaja.
O narodnoj tradiciji usko vezanoj uz liturgijska značenja u katoličkoj crkvi na području Petrinje razgovaramo s profesorom Ivanom Rizmaulom, autorom nekoliko knjiga, između ostalih i knjige „Blagdan i svagdan Petrinjski“.
Blagoslov kuća ili Blagoslov obitelji započinje nakon Badnjaka, prvog dana Božića. Na petrinjskom području ovaj je običaj poznatiji kao Križec. Pojam Križec nije autohtonog petrinjskog porijekla. Radi se o terminu koji je među Petrinjce došao izvanjskim utjecajima, iz kajkavskih krajeva, upoznaje nas profesor Rizmaul s poviješću ovog običaja.
Kako bi shvatili o čemu se radi, dovoljno je prisjetiti se Petrinje od prije pedesetak i više godina. Tada se još uvijek mogla primjetiti podjela grada na dva dijela u kojima su se upotrijebljavala dva različita dijalekta:
Proslava Križeca u gradu i okolnim selima bila je vrlo živopisan događaj. U običaj je išao petrinjski župnik s ministrantima i zvonarom. Pjevajući i zvonjenjem zvoncima dolazili su do kuća gdje ih je čekala družina. Bitno je bilo, kaže profesor Rizmauel, da svećenika dočeka što više ljudi, članova jedne obitelji,od najmlađih do najstarijih:
Završetak Križeca je upravo danas, 5. siječnja, kada se vrši Blagoslov vode u crkvama:
Moderni život oplemenio je tradiciju svojim novinama:
Bila je ovo priča o Križecu i njegovom vrhuncu- Blagoslovu vode. Profesora Rizmaula ugostit ćemo i sutra kada će nas upoznati s još jednim petrinjskim običajem- onim kojim se obilježava blagdan Sveta tri kralja. Budite na frekvencijama Radija Quirinusa sutra u 10.30h.
You must be logged in to post a comment Login