Znameniti pariški hram umjetnosti Louvre otvoren je za javnost na današnji dan 1793. godine. Utemeljen je u doba kralja Francoisa I., koji je počeo prikupljati umjetnine i odljeve antičih skulptura. U trenutku smrti toga kralja – ljubitelja umjetnosti, zbirka je imala nekoliko desetaka kipova i samo dvanaest slika, ali su im autori bili Rafael, Leonardo i Tizian.
U doba Louisa XIV. zbirka već prerasta u pravi mali muzej, jer se tada otkupljuju cijele zbirke sa stotinama slika i kipova te tisućama crteža. Zatim se prikupljaju i umjetnine iz drugih francuskih kraljevskih i velikaških dvoraca, a sve češće se zbirka povećava narudžbama djela živućih umjetnika. Za vrijeme Revolucije Konvent je 1791. donio odluku da se u Louvreu osnuje Muzej Republike koji je otvoren za javnost 8. studenoga 1793.
U Muzeju su smještene bivše kraljevske zbirke te umjetnine iz mnogih feudalnih palača, crkvi i samostana. S vremenom se zbirka povećavala, osobito plijenom francuske vojske u Italiji, a dijelom u vrijeme vrlo uspjelih iskapanja u Egiptu. Na žalost, bilo je i osipanja zbirke, pogotovo poslije Napoleonove smrti, kad su mnoge umjetnine vraćene prijašnjim vlasnicima, a kasnije su i neki vladari izlošcima iz muzeja ukrašavali svoje dvorce. Sve se ipak sređuje poslije Srpanjske revolucije 1848., kada muzej postaje državno vlasništvo. Palača se preuređuje i postupno dobiva današnji izgled.
Po opsegu i vrijednosti u zbirkama Louvrea prvo mjesto zauzima slikarstvo. To su djela ne samo najvažnijih francuskih majstora kista, već su zastupljena najveća imena svjetskoga slikarstva svih vremena. Tu su najznamenitiji talijanski, španjolski, njemački, nizozemski, flamanski i mnogi drugi autori. Najvrednijom umjetninom, zapravo djelom koje se ne može ničim vrednovati, smatra se s punim pravom jedinstvena, veličanstvena i neponovljiva Leonardova Mona Lisa ili La Gioconda.
You must be logged in to post a comment Login