Na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta danas je u Strasbourgu usvojeno izvješće francuske zastupnice iz redova EPP-a Angélique Delahaye o alatima Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) za smanjenje nestabilnosti cijena na poljoprivrednim tržištima. Svjesni mnogobrojnih problema s kojima se suočavaju poljoprivrednici u Europskoj uniji, a koji su često isprepleteni nebrojenim uzročno-posljedičnim vezama, zastupnici su predložili rješenja za krizu i pad standarda poljoprivrednika diljem Europe.
Rizici i krize su svakodnevni dio poljoprivredne proizvodnje, a EU je kao odgovor na krizu od 2014. godine do sada osim predviđenih proračunskih sredstava dodatno uložila još 1,5 milijardi EUR-a, no stanje se nije popravilo te krizu u sektoru trpe poljoprivrednici diljem Europe.
Teškom stanju poljoprivrednika svjedoči i podatak da je prema podacima udruga u Francuskoj broj samoubojstava poljoprivrednika narastao na 600 godišnje. U nezavidnim se pozicijama nalaze i poljoprivrednici u Njemačkoj i Španjolskoj iako je u tim državama članicama situacija daleko povoljnija nego li u Hrvatskoj ili drugim državama članicama jugoistoka Europe poput Rumunjske. Podaci u Hrvatskoj ukazuju na činjenicu kako je u zadnjih par godina iz Upisnika nestalo gotovo 100.000 obiteljskih gospodarstava i njihova sudbina je nepoznata, uvoz hrane raste, a otkupne cijene poljoprivrednih proizvoda padaju.
Za poboljšanje stanja u poljoprivredi Unije nije dovoljno samo rezervirati i dijeliti proračunska sredstva za pomoć. Uporaba tih sredstava treba biti ciljana, usmjerena na rješavanja konkretnih problema i podršku mjera koje će u sinergiji s drugim mehanizmima tržišta polučiti nabolje rezultate. Uz pronalaženje novih tržišta i bolju organizaciju proizvođača poljoprivrednih proizvoda potrebno je poduzeti i mjere koje su usmjerene i na suzbijanje nestabilnosti cijena na tržištima poljoprivrednih proizvoda.
Nestabilnost cijena na tržištima poljoprivrednih proizvoda, na koje je s posebnom pozornošću fokusirano spomenuto izvješće, jedan je od uzroka današnjeg stanja u poljoprivredi. Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir u svom je govoru naglasila kako je nestabilnost cijena na tržištima poljoprivrednih proizvoda jedan od uzroka nesigurnosti poljoprivrednika te utječe na njihovu sposobnost proizvodnje i otvaranje radnih mjesta.
„Poljoprivrednici su pritisnuti visokim troškovima proizvodnje zbog nestabilnosti cijena repromaterijala i energije ovisno o kretanjima na globalnom tržištu te su nezaštićeni od većine rizika proizvodnje, a dosadašnje mjere i sredstva iz proračuna za poljoprivredu ne čine se dovoljnima da te rizike uspješno ublaže,“ rekla je Petir i dodala da prihodi koji im trebaju jamčiti pristojan život nestaju. „To obeshrabruje njihova ulaganja u modernizaciju i inovacije, te sprječava ulazak mladih poljoprivrednika u posao i generacijsku obnovu ruralnih prostora“, rekla je Petir.
Učinkovitim mjerama poput bolje organizacije sektora, sprečavanja nepoštene trgovačke prakse i primjenom alata za upravljanje rizikom treba očuvati europski način poljoprivredne proizvodnje. Prijedlog uspostave observatorija za promatranje poljoprivrednih tržišta i cijena sličan je onom u sektoru mljekarstva koji se pokazao korisnim, ali mjere koje su uslijedile unatoč korisnim podacima nisu se pokazale izrazito uspješnima u rješavanju problema niskih otkupnih cijena. Dobar pregled situacije na tržištu moraju pratiti i druge mjere, kako s EU razine, tako i s nacionale razine. Jedna od predloženih mjera odnosi se na nacionalne mjere umanjivanja poreza za poljoprivredne proizvode kojima pada cijena ispod razine proizvodnih cijena.
Uravnoteženje uvjeta kreditiranja poljoprivredne proizvodnje na europskoj razini i iskustvo Europske investicijske banke također bi pomoglo kada se uzmu u razmatranje inovativni financijski instrumenti. Zašto bi kamatne stope za repromaterijal bile različite za francuske i hrvatske poljoprivrednike koji se natječu na istom, zajedničkom europskom tržištu? U vremenu pred nama Europska bi unija pažljivo trebala odabrati načine koji će najbolje pomoći poljoprivrednim proizvođačima, pogotovo obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima.
„Obiteljska poljoprivredna gospodarstva najranjivija su karika u lancu opskrbe hranom. Upravo zato treba zakonodavstvom na europskoj razini suzbiti nepoštenu trgovačku praksu te postaviti zakonske okvire za provođenje drugih mjera poput kolektivnog ugovaranja dužih rokova ugovora, stabilnih cijena poljoprivrednih proizvoda, razumnih rokova isplate i drugih uvjeta povezanih s proizvodnjom, a usmjerenih na uravnoteženo raspoređivanje rizika proizvodnje duž cijeloga lanca opskrbe hranom,“ zaključila je Petir .
Uz navedene prijedloge treba promisliti na koji način sami poljoprivrednici mogu sami sebi pomoći i utjecati na stabilnost tržišta. Kako bi ojačali svoj položaj na tržištu poljoprivrednici bi se trebali udruživati u tijela kao što su zadruge, organizacije proizvođača, vlastita udruženja ili međusektorske organizacije i trebaju se aktivno povezivati na europskoj razini. Tada bi u pregovorima s industrijskim i distribucijskim skupinama imali snažniju poziciju.
Kao dodatna mjera za stabilizaciju cijena na tržištu pojavljuje se i ideja u uspostavi uzajamnih fondova na inicijativu poljoprivrednika kojima bi upravljali sektori (proizvođači mlijeka, voćari, povrtlari, proizvođači mesa). Ti uzajamni fondovi ne bi trebali zamijeniti potporu koju pruža Unija, te bi ih u stabilizaciji cijena trebalo kombinirati s nacionalnim potporama. U trenutnoj situaciji općeg nedostatka novca u sektoru poljoprivrede navodi se kako bi Komisija trebala preuzeti inicijativu osiguranjem poticaja za uspostavu takvih fondova, istovremeno jamčeći da svaki budući program za upravljanje rizicima obavezno bude u skladu sa sustavima osiguranja koje na nacionalnoj razini usvoje države članice te da ih po potrebi nadopunjava.
You must be logged in to post a comment Login