Ostalo

18 država članica ima prigovor na prijedlog Komisije o ozelenjivanju

Pravila za izravna plaćanja poljoprivrednicima uključujući ekologizaciju

Na sjednici Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj (AGRI) održanoj u ponedjeljak 13. veljače 2017. u Europskom parlamentu u Strasbourgu predstavnici Europske komisije (DG AGRI) izložili su nacrt Delegirane uredbe Komisije o izmjeni Delegirane uredbe br. 639/2014 o pravilima za izravna plaćanja poljoprivrednicima uključujući ozelenjivanje (greening). Prijedlog delegirane uredbe EK ima za cilj optimizirati trenutno važeća pravila o ozelenjivanju, posebno ona vezana uz ekološki značajne površine, kako bi ih poljoprivrednici i zaposleni u različitim razinama držane uprave bolje razumjeli i lakše provodili. Cilj je uredbe poboljšati učinkovitost politike zaštite okoliša u sektoru poljoprivrede.

Tako se kod zelenog plaćanja predlaže revizija s obzirom na stečena iskustva u prvoj godini primjene, odnosno preciznije definiranje zahtjeva koji se postavljaju pred poljoprivrednike, uklanjanje određenih administrativnih prepreka te osiguravanje fleksibilnijih ili alternativnih rješenja.

Kod plaćanja za mlade poljoprivrednike predlaže se pojašnjenje odredbi po kojima se prema fizičkim i pravnim osobama koje podnose zahtjev za ova plaćanja treba jednako postupati, dok se kod izravnih plaćanja po poljoprivrednoj površini (SAPS) predlaže pojednostavljenje zahtjeva za notifikaciju od strane država članica.

Pojednostavljenje zahtjeva za notifikaciju predlaže se i za dobrovoljno-vezane potpore, a kod dijela prava na plaćanje predlaže se pojašnjenje svrhe članka 31.1.b. osnovne uredbe o izravnim plaćanjima u smislu aktivacije površine koja je manja od odgovarajućeg prava na plaćanja.

Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir je zahvalila Komisiji na dostavljenom prijedlogu, kojemu je cilj bio pojednostavljenje provedbe odredbi o ozelenjivanju bez da se postrože postojeći uvjeti. Međutim, naglasila je kako se u određenim segmentima bitno mijenjaju postojeće odredbe i izravno se ograničava proizvođače u donošenju odluka oko proizvodnje. To se odnosi na uvođenje zabrane upotrebe sredstava za zaštitu bilja na proizvodnim površinama te na produljenje minimalnog ugara na 6-9 mjeseci, te uvođenje obveznog razdoblja od 10 tjedana za međuusjeve. Na to je prigovor uložila Poljska, a podržali su je Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Hrvatska, Irska, Mađarska, Latvija, Litva, Luksemburg, Portugal, Rumunjska, Slovenija, Švedska i Velika Britanija.



„S obzirom na to da je 18 država članica EU, među kojima i Hrvatska, tražilo od Komisije da odustane od prijedloga uvođenja zabrane sredstava za zaštitu bilja na proizvodnim površinama, produljenja minimalnog ugara za 6 do 9 mjeseci te uvođenja obveznog razdoblja od 10 tjedana za međuusjeve, hoće li Komisija modificirati te prijedloge i iskazati spremnost da razmotri neke kontrolne mehanizme koji bi omogućili da se sam sustav pojednostavi i bude dovoljno fleksibilan za poljoprivrednike,“ upitala je hrvatska europarlamentarka Marijana Petir predstavnike Komisije. Ona je izrazila zabrinutost jer se predlaže u plaćanjima za mlade poljoprivrednike izjednačavanje prava između pravnih i fizičkih osoba što smatra otvaranjem prostora za malverzacije. Ona je napomenula kako je ovo bila prilika da se konačno utvrdi razlika između poljoprivrednika početnika i mladih poljoprivrednika u njihovim pravima i obvezama, a to nažalost nije učinjeno.

Predstavnik Komisije odgovorio je da je Komisija uzela dovoljno vremena da sasluša sve komentare i sugestije te je pokazala traženu fleksibilnost. Najavio je da će Komisija razmotriti kontrolni mehanizam da se sustav pojednostavni (sustav bi se trebao bazirati na izjavama poljoprivrednika, dok bi se kontrole na terenu bazirale na vizualnim inspekcijama), što bi bio doprinos pojednostavljenju uz zadržavanje ambicioznosti u području okoliša.
Komisija kompromisno predlaže razdoblje od osam tjedana zabrane upotrebe pesticida s napomenom da države članice mogu uvesti i duži period ako smatraju da je to potrebno. Tražena fleksibilnost očituje se i u drugim predloženim mjerama za pojednostavljivanje na temelju provedenih analiza.

Prema provedenoj analizi većina poljoprivrednih površina u EU (72%) je u sustavu ozelenjivanja, tj. udovoljava obvezi najmanje jednog načina ozelenjivanja putem ekološki značajnih površina, diversifikacije usjeva ili održavanja trajnih travnjaka. Tako se diversifikacije usjeva na razini EU-a primjenjuje na tri četvrtine obradivih zemljišta, a gotovo 70% ukupnog obradivog zemljišta u EU povezano je s ekološki značajnim površinama te je 14% ukupno obradivog zemljišta proglašeno ekološki značajnim površinama. Na razini EU, trajni travnjaci predstavljaju 29% ukupne poljoprivredne površine (u nekim zemljama taj postotak iznosi čak 90%), od kojih je gotovo petina (1/5) u ekološki osjetljivim područjima te podliježu zaštiti i strogim pravilima upravljanja.

Upravo zbog zaštite okoliša Delegirana uredba identificira 4 glavna područja za pojednostavljenje i poboljšanja koja imaju za cilj:

• utvrditi i razjasniti što se točno traži od poljoprivrednika, a što od administracije u državama članicama, posebno kada je riječ o krajobraznim značajkama;
• ukloniti otežavajuće tehničke uvjete, bez smanjivanja ekološki pozitivnih učinaka;
• osigurati veću fleksibilnost ili alternative ozelenjivanju gdje se god povećava pozitivan utjecaj na okoliš i klimu te;
• uskladiti određene uvjete kako bi se bolje ostvarivalo ciljeve zaštite okoliša primjenom ekološki značajnih površina.

Kako bi se ostvarila željena pojednostavljenja u ova četiri područja predloženo je više konkretnih mjera.  Uz već ranije navedene, treba spomenuti i mogućnost korištenja miješanog sjemena kod sijanja usjeva koji fiksiraju dušik, ili pak priznavanje postojećih ekoloških i krajobraznih karakteristika pojedinih poljoprivrednih prostora, ili njihovog međusobnog povezivanja kao priznatih površina s elementima ozelenjivanja. Tako bi se živice i drvoredi uz potoke i poljske putove, ali i međe priznavali kao valjani krajobrazni elementi u funkciji ozelenjivanja te bi se njihovim povezivanjem, primjerice drvoreda uz potok ili put i živice ili šumarka uz među, od kojih se samo jedan element naslanja na poljoprivrednu površinu, dobila tražena fleksibilnost i poljoprivrednicima olakšala provedba mjera.


 

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Otkaži odgovor

Više vijesti

Copyright © 2024 RSMinfo.hr Sva prava pridržana.

Exit mobile version