Iako je poveznica između kvalitetnog spavanja i zdravog srca dobro poznata, znanstvenici još uvijek razrađuju detalje. Nova studija ukazuje na to da postoji optimalno vrijeme za večernji odlazak na počinak.
Naravno, razlozi za poremećaje spavanja ponekad su izvan naše kontrole. Svatko tko ima takvih problema trebao bi potražiti liječničku pomoć i ustanoviti što mu najbolje odgovara.
Ali ostalima bi moglo biti korisno saznanje da je odlazak na spavanje između 22 i 23 sata koristan za kardiovaskularni sustav.
“Tijelo ima 24-satni unutarnji sat, odnosno cirkadijalni ritam, koji pomaže u regulaciji fizičkog i mentalnog funkcioniranja”, rekao je psiholog David Plans sa Sveučilišta u Exeteru.
“Iako našim istraživanjem ne možemo utvrditi uzročno posljedičnu vezu, rezultati upućuju na to da prerani ili prekasni odlazak na spavanje može poremetiti unutarnji sat i tako prouzročiti probleme za kardiovaskularno zdravlje”.
Studijom su analizirani podaci o 88.026 pojedinaca iz britanske biomedicinske baze podataka (UK Biobank) prikupljeni između 2006. i 2010. godine. Pedeset osam posto sudionika bile su žene, a prosječna je starost iznosila 61 godinu.
Podaci o tome kad su pojedinci zaspali i probudili se utvrđeni su akcelerometrima koji su se nosili na zapešću. Utvrđeno je da je 3172 sudionika (3,6 posto) u promatranom razdoblju razvilo kardiovaskularne bolesti.
Znanstvenici su zaključili da odlazak na spavanje prije 22 sata ili iza ponoći može za 25 posto povećati mogućnost rizika od razvoja kardiovaskularnih bolesti u usporedbi s odlaskom na spavanje između 22 i 23 sata. To povećanje rizika smanjilo se na 12 posto kad je u pitanju odlazak na spavanje između 23 sata i ponoći.
“Najrizičnije vrijeme za odlazak na spavanje je iza ponoći, potencijalno zato što se smanjuje vjerojatnost buđenja u jutarnjim satima, koje resetira unutarnji sat”, rekao je Plans.
Rezultati se nisu promijenili ni nakon što su znanstvenici uzeli u obzir dob, spol, duljinu sna, je li netko ranoranilac ili noćna ptica, pušački status, tjelesnu težinu, dijabetes, krvni tlak, razinu kolesterola i socioekonomski status. Isto tako, trend je bio izraženiji kod žena, ali istraživači nisu još uvijek sigurni zašto.
U svakom slučaju, rezultati su usklađeni s prethodnim istraživanjima te pokazuju da se u osoba koje prekasno odlaze na spavanje povećava rizik od kardiovaskularnih problema.
“Neusklađenošću ponašanja i cirkadijalnog ritma spavanja povećava se mogućnost upala u tijelu i može se narušiti regulacija glukoze, a oboje može povećati rizik od kardiovaskularnih bolesti“, rekao je Plans za Guardian.
Kako su bolesti srca i krvnih žila vodeći uzroci smrti u svijetu, ovaj trend svakako vrijedi dodatno istražiti.
“Ako se naši nalazi dodatno potvrde u drugim studijama, bazična higijena spavanja mogla bi postati jeftin način smanjenja kardiovaskularnih bolesti”, zaključio je Plans.
Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu The European Heart Journal.
