Prije nešto manje od godinu dana, sisački poduzetnik i glazbenik Lordan Badanjak preuzeo je dužnost predsjednika Rotary kluba Sisak.
Poštovani gospodine Badanjak, za početak – koja je uloga Rotary organizacije?
Uloga Rotaryja je prvenstveno okupljanje ljudi različitih struka i pozadina sa zajedničkom idejom i željom pomaganja i služenje drugima. Ako Rotary moramo svesti na jednu riječ, to bi svakako bila služenje. Zvuči kao klišej, ali to je osnovna ideja iza Rotaryja i glavni pokretač svega što radimo.
Konkretno, služenje se demonstrira kroz praktično pomaganje osobama i/ili organizacijama sa stvarnim potrebama; no Rotary ima važnu ulogu u poticanju otvorenog dijaloga o važnim temama, širenje stručnih znanja i poticanje ljudi oko nas na profesionalni rast.
Prema pravilu, mandat predsjednika traje samo godinu dana što ostavlja malo vremena za dugoročne ciljeve. Čime se Klub bavio u proteklom razdoblju, što je bio vaš fokus?
Točno, mandat predsjednika u Rotaryju traje godinu dana što predstavlja limitiran period za dugoročne projekte, no to nas tjera da održavamo kontinuitet ideja i aktivnosti te visoki stupanj suradnje bez obzira što svaki predsjednik uvodi specifične elemente. S druge strane, s obzirom na niz obaveza koje predsjednik kluba ima, mandat od godine dana smatra se adekvatnim jer uzima danak; žrtvovanja vremena i prilagodba određenih prioriteta zbog fokusiranja na potrebe kluba.
Proteklo razdoblje je bilo razumno živahno; s jedne strane inzistirao sam na kontinuitetu izvrsnih programa koje su postavili predsjednici prije mene poput “Dana srca”, nastavak suradnje s Dijabetičkim društvom grada Siska, potpore Dječjem domu Vrbina i slično.
Uz navedeno, pokrenuli smo dugoročne projekte predstavljanja “Interact kluba”, razmjene mladih i kampova. Želja nam je prezentirati mogućnosti koje mladi ljudi u Sisku imaju kroz Rotary klub; uz malo truda i minimalne troškove mogu posjetiti neke od stotinjak kampova diljem svijeta što je, onima koji su bili, postalo nezaboravno iskustvo.
No posebno sam ponosan na „Rotary semestar u Arhivu“, ciklus predavanja s temama vezanim za mentalno zdravlje. Cilj nam je razbiti stigmu i predrasude oko te važne teme i otvoreno razgovarati o depresiji, anksioznim poremećajima i stresu te pokrenuti stvari u tom zanemarenom segmentu. S tim je ostvaren vrlo konkretan rezultat.
Interno, postavljeni su ciljevi i inicijative koje su vezane za poboljšani rad kluba; aktivnije komuniciramo, financijski smo stabilni te da bi to tako i ostalo, tražimo korporativne sponzore koji će financijski pomoći klubu da ostvari planirano za što je postavljena podloga. Potreba je zaista puno.
S čime ste najzadovoljniji u svome mandatu? Na čemu sisački Rotary klub treba dodatno raditi u budućnosti?
Što se tiče rada prema van, izuzetno sam zadovoljan s rezultatima spomenutih predavanja vezanim za mentalno zdravlje. Reakcije su pozitivne, izgleda da je gradu Sisku potrebno više takvog sadržaja što ne čudi s obzirom na snažne negativne efekte koje je imao potres i pandemija na mentalno zdravlje ljudi. I bez tih okidača, nužno je kontinuirano govoriti o toj temi s obzirom da su navedeni poremećaji sve češći u kontekstu modernog načina života.
Predavanja su dala konkretne rezultate; između ostalog, znamo da su se dvije osoba javile psihijatru i započela s liječenjem i oporavkom. Da smo kroz cijeli ciklus pomogli samo njima – bio bi presretan i zadovoljan, no efekt je gotovo sigurno veći od toga.
Što se budućnosti tiče, klub treba nastaviti kontinuirano raditi na kvalitetnim aktivnostima s konkretnim benefitima koje će imati ljudi oko nas, ali i potrebno je upoznati javnost s onim što radimo i rotarijanstvom općenito. Imperativ je da sve mora biti potkrijepljeno prethodno navedenim kvalitetnim radom.
Bez obzira što je Rotary klub Sisak dobar u gore navedenim stvarima, ništa ne treba uzeti zdravo za gotovo jer je potreban kontinuirani voljni moment i trud. Prostora za napredak uvijek postoji, no često je teško napraviti više; naime svi smo volonteri i žrtvujemo vrijeme, sredstva i mnoge druge stvari.
Jesu li počele pripreme za ovogodišnje izdanje vaše poznate humanitarne akcije “100 večera”? Zna li se u koju namjenu odlazi ovogodišnji prihod?
Pripreme za “100 večera”, ujedno i najveću akciju Rotary kluba Sisak, su počele već u siječnju te se razvijaju zadovoljavajućom dinamikom. Veseli nas taj 6. lipnja kada će se večera održati. Što se konkretne namjene tiče, ona još nije određena, razmatramo par dobrih prijedloga i otvoreni smo za nove. Vjerujem da ćemo definirati namjenu do početka svibnja.
Ima li interesa za članstvom u Klubu? Tko uopće može postati članom, kakva je procedura?
Interes za članstvom je posljednjih godina nešto smanjen iz više razloga; s jedne strane mnogi koji bi se iskreno htjeli pridružiti klubu nažalost ne mogu zbog kroničnog nedostatka vremena, često rade u Zagrebu te putuju, imaju djecu ili otežane privatne okolnosti što su najčešći razlozi s kojima se susrećemo u razgovoru s potencijalnim kandidatima.
U nešto manjoj mjeri su tu i predrasude; Rotary se smatra zatvorenim, netransparentnim te elitističkim društvom koje je svrha samo sebi. Nitko ne želi ući u takve organizacije – pa ne bi ni ja da je stvarno tako. No istina je potpuno suprotna, standardi transparentnosti su visoki, a članovi su iz različitih sfera društva i pozitivni utjecaj pojedinca se pojačava u Rotaryju.
Član Rotary kluba može postati bilo koja osoba koja zadovoljava osnovne kriterije; prvenstveno spremnost na pomaganje drugima, osobni integritet i želju za sudjelovanjem u nečem većem od sebe samoga. Potencijalni član mora biti ocijenjen kao osoba visokih moralnih vrijednosti.
Ukratko, procesu pridruživanja novog člana se pristupa ozbiljno. Osoba dobiva poziv u klub od strane članstva ili može izraziti želju za pridruživanjem klubu. Ako postoji konsenzus, kandidat „stažira“ neko vrijeme što u biti podrazumijeva dolaske na sastanke i akcije jednako kao i drugi članovi, jedino što ne može glasati i ne plaća članarinu. Staž u načelu ne traje više od tri mjeseca. Nakon toga, po dogovoru, kandidat ima nastupno predavanje nakon kojeg članovi glasaju o ulasku kandidata u klub.
Tim procesom osoba formalno postaje članom Rotary kluba Sisak, iako je u praksi – upravo kroz služenje, to već postala, zaključuje Badanjak.