Na okruglom stolu u Hrvatskom saboru u organizaciji Nikole Grmoje i Mosta „Okolišne i društvene posljedice planirane gradnje peradarskih megafarmi“, predstavnici građanskih inicijativa sa šireg područja grada Siska i Banovine iznijeli su ozbiljne primjedbe na postupak i dokumentaciju vezanu uz planirani val izgradnje peradarskih megafarmi i pratećih industrijskih kapaciteta, koji se u javnosti povezuju s ukrajinskim investitorima i povezanim tvrtkama na području Sisačko-moslavačke županije.
Riječ je o projektima velikih proizvodnih kapaciteta, prema javno dostupnim podacima, samo jedna lokacija u Sunji predviđa proizvodnju oko 16 milijuna pilića godišnje. Upravo zbog tih razmjera otvoreno je pitanje ukupnog opterećenja prostora, vodnih resursa, infrastrukture i utjecaja na domaću peradarsku proizvodnju.
Sudionici okruglog stola istaknuli su da dokumentacija sadrži metodološke i tehničke manjkavosti te ne obuhvaća kumulativni učinak svih planiranih zahvata na području Banovine. Naglašeno je kako se projekti ne smiju promatrati fragmentirano, već kroz ukupni utjecaj na prostor, stanovništvo, vodne resurse i domaću poljoprivredu.
Saborski zastupnik Mosta Zvonimir Troskot naglasio je kako problem nije u samom dolasku investicija, već u modelu na kojem su postavljene.
„Francuska je već prepoznala da su ovakvi projekti prijetnja njezinim nacionalnim interesima, a kod nas se pokušava prikazati da je riječ o izoliranim investicijama. Ne radi se o pojedinačnim zahvatima, nego o povezanim projektima koji se sinergijski šire po Banovini. Netočno je da se drugi investitor povukao – Ministarstvo nije izdalo rješenje koje bi to potvrdilo. Govorimo o kapacitetima koji su golemi za prostor poput Sunje. Model je jasan – društvene i okolišne troškove snosi lokalna zajednica, a profit privatna kompanija. Nitko nije protiv investicija, ali jesmo protiv štetnih investicija“, poručio je Troskot.
Riječ je o jednom od najvažnijih razvojnih i okolišnih pitanja u Hrvatskoj u ovom trenutku, pitanju koje otvara dilemu kakav model razvoja želimo za Banovinu i tko snosi teret njegovih posljedica.
Predsjednik Mosta i saborski zastupnik Nikola Grmoja istaknuo je kako su protiv projekata ustale građanske inicijative, čak i dio lokalnih dužnosnika te Hrvatska poljoprivredna komora.
„Ovdje se ne radi samo o farmama, nego o Banovini, o ljudima koji su prošli rat, potres i iseljavanje. Ako projekt nije u sinergiji s lokalnom zajednicom, onda se ne smije realizirati. Hrvatska je gotovo samodostatna u peradarstvu i moramo jasno odgovoriti u čijem interesu se ovakvi projekti pokreću“, izjavio je Grmoja.
Predstavnica građanske inicijative „Siščani ne žele biti Smetlišćani“, Snježana Sužnjević Vago, odbacila je tvrdnje o političkoj motiviranosti građana te upozorila na manjkavosti postupka javnog informiranja.
„Mi smo obični građani. Godinu dana pokušavamo dobiti jasne informacije. Javne rasprave bile su formalne, bez neovisnih stručnjaka koji bi ljudima objasnili studije utjecaja na okoliš. Ne tražimo ništa izvan zakona – tražimo transparentnost, pravo na informaciju i da institucije rade svoj posao“, poručila je.
U kontekstu projekata koji se povezuju s ukrajinskim kapitalom i velikim industrijskim kapacitetima peradarske proizvodnje, Banovina ne smije biti prostor fragmentiranog odlučivanja i parcijalnih procjena, već primjer transparentnog, zakonitog i održivog razvoja, poručili su sudionici okruglog stola.
